”Jedan od najomraženijih oblika antisemitiza je bio upravo ovaj: optužba da Jevreji nisu bili dovoljno slični drugima, i potom, obrnuto, pošto se konstatovala njihova gotovo totalna asimilacija sa okruženjem, optužba da su kao i drugi, čak ni malo drugačiji od uobičajenog proseka” (Đorđo Basani, Vrt Finci-Kontinijevih, glava.III,5)
Susret sa učenicima i nastavnicima dvojezicnog srpsko-italijanskog odeljenja Treće beogradske gimnazije.
Prezentaciju priredili:
Ancija Sakomandi, profesor italijanskog jezika Treće beogradske gimnazije u Beogradu
Đanfranko Renda, ataše za italijanski jezik Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu
*
Đorđo Basani (1916-2000), jedan od najvećih predstavnika italijanske književnosti i kulturnog života XIX veka, započeo je svoju karijeru proznog pisca i pesnika 1940. godine ali je tek1956. dobio prvo značajno priznanje, nagradu “Strega” za zbirku pripovedaka “Pet priča iz Ferare” u kojima je obradio pripovetke napisane pedesetih godina i smeštenih upravo u Ferari, njegovom rodnom gradu.
Veliki uspeh kod šire javnosti Basani je doživeo 1962. sa romanom “Vrt Finci-Kontinijevih” sa kojim osvaja nagradu “Vijaređo”. Roman se smatra najkompletnijim izrazom unutrašnjeg sveta Basanija, od formalnog i stilskog nivoa do moralnog, intelektualnog i političkog iskustva i do tkz. “literature sećanja”.
Đorđo Basani priča o nemogućoj ljubavi između mladića iz Ferare, pripadnika srednje klase i Mikol Finci Kontini, bogate, sofisticirane i nepredvidive devojke. Oboje pripadaju jevrejskoj gradskoj zajednici, koja je bila u procvatu sve do 1938, kada su proglašeni rasni zakoni kojim su italijanski jevreji bili isključeni iz društvenog života. Kako za mladića, tako i za Mikol i njihove porodice i prijatelje, isključenje od ostatka društva u kojem su do tada živeli potpuno integrisani, predstavljalo je neshvatljivo poniženje na koje su oni odreagovali samovoljnom izolacijom iza zaštitnih zidova vrta porodice Finci-Kontini.
Dok se politička situacija u Italiji sve više pogoršava – usled političkog pakta između Musolinija i Hitlera – i perspektiva konflikta čini neizbežnom, omladina koja se sastaje u vrtu pokušava da, što je moguće više, “uhvati” od sadašnjosti: oni slušaju džez muziku, igraju tenis, zaljubljuju se… Završavaju fakultete i diplomiraju, iako sa svešću da je budućnost za njih samo jedna iluzorna pretpostavka.
Basani maestralno oživljava građansku, autoreferentnu, provincijalnu Feraru svoje mladosti od koje se nije nikada odvojio, iako je živeo u Rimu od 1943. Grad Ferara je zapravo pravi protagonista ovog, kao i drugih Basanijevih romana i propovedaka, sabranih 1974. u jedan jedini tom pod nazivom “Roman o Ferari”.
Program:
14.00
Uvodna reč
Dragana VASIĆ, Direktor Treće beogradske gimnazije
Sira MIORI, Direktor Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu i Koordinator oblasti, Savetnik za kulturu Ambasade
14.15
Predavanje
Đorđo Basani i “literatura sećanja”
Anzia SACCOMANDI, professore di lingua e letteratura italiana presso il Terzo Liceo di Belgrado
Gianfranco RENDA, Addetto linguistico presso l’Istituto Italiano di Cultura in Belgrado
15.00
Projekcija filma
“Vrt Finci-Kontinijevic”, u režiji Vitoria De Sike