Na kraju studijskog seminara o Nikolou Makijaveliju i njegovom delu
Predavanje na temu: NIKOLO MAKIJAVELI U SVOM I NAŠEM VREMENU
Predavač: SNEŽANA MILINKOVIĆ profesor italijanske književnosti,šef Katedre za italijanistiku, Filološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
Na završetku istraživanja i analiziranja Nikoloa Makijavelija i njegovog dela, započetih decembra prošle godine, Italijanski institut za kulturu u Beogradu organizuje predavanje sa temom „Nikolo Makijaveli u svom i našem vremenu“, koje će biti posvećeno još uvek aktuelnoj filozofskoj, etičkoj i političkoj poruci velikog italijanskog mislioca.
Predavanje na italijanskom i na srpskom jeziku će održati Snežana Milinković, profesor italijanske književnosti na Katedri za italijanistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.Izlaganje će biti fokusirano na značajna pitanja i uvek aktuelne poruke iz opusa Nikoloa Makijavelija, sa posebnim osvrtom na već prevedena dela Vladalac i O umeću ratovanja, s ciljem da se predstavi i na nov način protumači i ona njegova književna produkcija koja je i dalje teška za široku publiku.Italijanski institut za kulturu u Beogradu organizovao je 9. decembra prosle godine seminar o Nikolou Makijaveliju i njegovom delu, poukama i uticaju na pet vekova evropske politike, filozofije i književnosti. Povodom pet vekova od nastajanja dela “Vladalac”,koje je objavljeno 1513,narocito je analizirana poruka najvećeg dela florentinskog mislioca. Usledila je analiza traktata “O umeću ratovanja”, sačinjenog između 1519. i 1521, kao dodatak slavnom delu. Traktat “O umeću ratovanja”, posvećen firentinskom plemiću Lorencu di Filipu Strociju, sastoji se od uvodnog dela i sedam poglavlja, napisanih u formi dijaloga između Makijavelijevog prijatelja, Kozima Ručelaija, plemića Fabricija Kolone i drugih aristokrata, članova vlade Firentinske republike.Ovim delom Makijaveli namerava da “…odlikuje i nagradi vrline, da ne potcenjiuje siromaštvo, da ceni načine i organizaciju vojne discipline, da odobrovolji građane da se međusobno vole, da žive bez podela, da manje cene privatno od javnog”.U prvom delu Makijaveli opisuje različite načine na koje se vojska može koristiti u vremenima rata i mira.Po njemu ona se moze upotrebiti za osvajanje ili odbranu, odnosno za odrzavanje javnog reda, i za podršku i zaštitu vladara. Sledi zatim duboka analiza urušavanja italijanskih vojnih vrlina, narocito među vladarima. Fabricio Kolona, Makijavelijev alter ego, tvrdi da je neophodno uzeti kao model strukturu rimskih legija, njihov osećaj za disciplinu a pre svega njihovu borbenu taktiku. Nije slučajno što su se Makijavelijevim vojnim teorijama inspirisali čuveni generali epohe, kao što je princ Moric Oranski ili kralj Gustav Adolf Švedski. U drugom delu Makijaveli ponovo razmatra političke stavove koje je već izrazio u delima “Vladalac” i “Rasprave o prvih deset knjiga Tita Livija”. On priželjkuje dolazak novog vladara koji bi mogao da formira nacionalnu vojsku kako bi ujedinio Italiju, ubeđen da “onaj koji među italijanskim vladaocima prvi započne ovaj poduhvat može postati vladar cele Italije”Takođe decembra prošle godine predstavljen je po prvi put u Italijanskom institutu za kulturu u Beogradu prevod na srpski traktata “O umeću ratovanja”, koji je publikovala upravo na kraju 2013.izdavačka kuća Magelan iz Beograda.
Predstavljanju prvog prevoda na srpski jezik prisustvovali su u Italijanskom institutu za kulturu Milan Todorović, direktor i urednik izdavačke kuće “Magelan“ iz Beograda, i prevodioci Makijavelijevog traktata, Aleksandar Levi i Mirela Radosavljević, lektori na Katedri za italijanistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Na kraju ovog istraživanjaprofesor Snezana Milinković,šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, predstaviće svoja promišljanja o delu Nikoloa Makijavelija čija filozofska, etička i politička poruka je i dalje vrlo aktuelna.
*
Snežana Milinković, vanredni profesor na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Magistarski rad Joakim Vujic i Đulio Čezare Kroče) odbranila je 2000, a 2006. doktorsku tezu Srpska novela od V. Vrčevića do S. Matavulja i italijanska novelistička tradicija. Od 2000. radi kao docent italijanske književnosti na Katedri za italijanski jezik i književnost Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. U okviru svojih izučavanja objavila je studiju o kratkim narativnim žanrovima u dijahronskoj perspektivi (Preobražaji novele. Novela od V. Vrčevića do S. Matavulja i italijanska novelistička tradicija, Društvo za srpski jezik i književnost, Beograd, 2008), monografiju u potpunosti posvećenu Dekameronu Đovanija Bokača (Dekameron: knjiga o ljubavi, Arhipelag, Beograd, 2011), i druge radove i članke uglavnom iz oblasti komparativnih izučavanja. Od novembra 2013. Snežana Milinković je šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Program 18.00 hPozdravna reč i uvodSira MIORI, Direktor Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu i koordinator područja, savetnik za kulturu Ambasade Italije u Srbiji18. 15 hPredavanje sa temom:Nikolo Makijaveli u svom i našem vremenu
Snežana MILINKOVIĆ, profesor italijanske književnosti na Katedri za italijanistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu