Italijanski semestar predsedavanja Savetom Evropske unijeNOVI SAD
Evropski dan jezika proglašen je 6. decembra 2001. godine od strane Saveta Evrope, pod pokroviteljstom Evropske unije, po završetku manifestacije “2001, Evropska godina jezika”. Od tada se 26. septembra organizuje manifestacija čiji cilj je da ukaže na bogato evropsko jezičko nasleđe i njegovu promociju, ohrabrujući građane da uče nove jezike. Među osnovnim ciljevima Evropskog dana jezika ističu se zaštita i valorizacija jezičke različitosti i promocija dijaloga između naroda i kultura.
Italijanski institut za kulturu u Beogradu, jedan od sedam članova EUNIC-a Beograd, koji je mreža kulturnih centara zemalja Evropske unije u Srbiji, i Galerija Matice srpske iz Novog Sada, organizuju susret posvećen projekciji i analizi dokumentarnog filma “Arhivi od kamena. Grafiti u dolini Fijeme” reditelja Paola Kove.
U danima Evropske kulturne baštine i, naročito, u koincidenciji sa Evropskim danom jezika, organizovano je istrazivanje o viševekovnoj evoluciji jezičke komunikacije kao instrumentu za prenošenje istorijskog sećanja,kroz analizu natpisa urezanih u stenu planine Kornon u dolini Fijeme, slikovite doline u oblast Trento.
Naime, vekovima duz krsevitih bedema planine Kornon koje razdvajaju livade na velikim visinama od pašnjaka u niziji, pastiri iz dolina Fijeme i Fasa su prenoseći drevnu tradiciju urezivali grafite na steni ostavljajuci neizbrisive tragove svog postojanja.
U najstarijim do sada analiziranim zapisima, koje potiču iz XVII i XVIII veka, preovlađuju inicijali ili imena i prezimena pastira, prikazi njihovih kuća, svetih simbola, scena brojanja grla stoka, sećanja na važne događaje i brojna svedočanstva o životu.
Pisana dokumentacija je još uvek svedena i pretežnost slike nad rečju pokazatelj je siromaštva u izražavanju, uslovljenog slabom pismenošću lokalnog stanovništva. U ovim ranim tekstovima prostor koji se koristio za pisanje često je uokviren malim ramom sa krstom na vrhu, kao da slovima daje vrednost. Direktno je poređenje sa arhivima drevnih stanovnika u regionu Anadolije i Mesopotamije, koji su urezivali na plocicama slike i slova kako bi beležili računovodstvena akta i popisivali inventar, postavljajući osnovu za kasniju evoluciju jezika kao sredstvu izražavanja za pisanje kompleksnijih i artikulisanijih tekstova.
Počev od XIX pa nadalje, svedočanstva zapisa na stenama planine Kornon lingvistički su bogatija, zahvaljujući i sve rasprostranjenijem školovanju, koje je dozvolilo pastirima da sačini jednu vrstu dnevnika u kojem ne samo da beleže male događaje vezane za njihov posao, već izražavaju i svoja posebna duševna stanja. Reč je verodostojnim istorijskim dokumentima, koji beleže svakodnevnu istoriju jednog društva čije se preživljavanje zasniva na viševekovnom iskorišćavanju resursa alpskog regiona.
Zapisi se drastično smanjuju u drugoj polovini XX veka, istovremeno sa dubokim promenama izazvanih industijskom revolucijom pedesetih godina i pojavom masovnog turizma. U dolini Fijeme, kao i mnogim drugim oblasima Trentina, tradicionalno planinsko društvo se menja. Ne samo da gubi svoj karakteristični identitet, već napušta običaje, tradicije i verovanja prošlih vremena. Njegov odnos sa vremenom i sa godišnjim dobima radikalno se menja, kao što se menja i pogled na svet alpskih zajednica. I niko više ne poverava sećanje na svoje postojanje arhivima u kamenu.
Film će biti prikazan u originalnoj verziji na italijanskom jeziku sa titlovima na srpskom jeziku koje je priredio Italijanski institut za kulturu u Beogradu