Semestar italijanskog predsedavanja savetom Evropske unijeXIV Nedelja italijanskog jezika u svetuKRAGUJEVAC
XIV NEDELJA ITALIJANSKOG JEZIKA U SVETUsa temom:“Pisati u novoj Evropi: italijansko izdavaštvo, pisci i čitaoci u digitalnoj eri”
Pod visokim pokroviteljstvom predsednika Republike Italije
Susret sa NIKOLOM P.SAVIĆEM,autorom romana na italijanskom jeziku „Bolji život“ (izdavačka kuća Bompiani, 2014), laureatom programa “Masterpiece 2014” TV kanala RAI TRE U okviru XIV Nedelje italijanskog jezika u svetu, Italijanski institut za kulturu u Beogradu, u saradnji sa Katedrom za italijanski jezik i književnost Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Filozofskim fakultetom u Novom Sadu i Filološko-umetničkim fakultetom u Kragujevcu, organizuje četiri susreta sa piscem Nikolom P. Savićem, koji će govoriti o temama povezanim sa temom ovog izdanja Nedelje italijanskog jezika u svetu, “Pisati u novoj Evropi: italijansko izdavaštvo, pisci i čitaoci u digitalnoj eri”.
Na predavanju koje će Nikola P.Savic održati u petak 24. oktobra na Katedri za italijanski jezik Filološkog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu , pisac će govoriti o italijanskom kao jeziku kreativnosti za novu Evropu.
Duh i inventivnost su univerzalno priznaju Italijanima, koji možda poseduju veću fleksibilnost, prilagodljivost i svestranost u odnosu na druge narode. Doprinos Italije kulturnom i estetskom razvoju evropskog kontinenta ne može se ograničiti na primat dostignut poslednjih decenija na polju mode i dizajna, gde su estetska rešenja raznih dizajnera isticala srećnu mešavinu fantazije i tehničkog znanja, koja čini temelj italijanske kreativnosti.
Od renesansne arhitekture do neorealističkog filma pedesetih godina XX veka, od naučnih otkrića Galileja do književne avangarde dvadesetog veka, Italija je često iznenađivala zbog svoje neosporne sposobnosti da realizuje ostvarenja začuđujuće lepote i efikasnosti.
Ova kreativnost se izražava na italijanskom, jeziku koji je možda manje elastičan od engleskog, ali nije zatvoren u sopstvenim stukturama. Vrlo uspešni savremeni pisci poput Andree Kamilerija ili Marka Malvaldija aktuelizovali su lekciju Karla Emilija Gade, izvanrednog jezičkog inovatora, oživljavajući svoju prozu rečima i izrazima iz dijalekata svog porekla. Jezik poprima drugačije boje , tonove autentičnije i bliže svakodnevnoj realnosti prosečnog čitaoca pokazujući se sposobnim za neočekivane transformacije i potpuno nove ritmove i zvučnosti.
Široka i složena leksička baština italijanskog sa njenim plemenitim latinskim nasleđem i uticajima jezika brojnih naroda, koji su prokrstarili poluostrvom tokom njegove hiljadugodišnje istorije, pruža piscu beskrajno mnoštvo mogućnosti za izražavanje i lingvističke invencije što često doprinose obnavaljanju jezika.
Dakle, kreativnost kao znak otvaranja ka novom, sposobnosti da se interveniše u katkada neočekivanim sitaucijama pomoću rešenja koja i nisu ortodoksna, živahne inteligencije i inovatorskog duha. Italijanski jezik izražava na vitalan način sve ove sposobnosti sa kojima Italija može efikasno doprinese stvaranju nove Evrope.
Nikola P.Savic, (Beograd, 1978) je pobednik programa “Masterpiece” TV kanala Rai Tre, književnog takmičenja za pisce debitante. Njegov roman “Vita migliore” se izdvojio od ostalih dela u konkurenciji i izazvao divljenje žirija koji su činili pisci Andrea De Karlo, Đankarlo De Kataldo, Taje Selasi i Elizabeta Zgarbi.
“Vita migliore” je snažna autobiografska priča, o srpskom mladiću, njegovoj porodici i prijateljima, koji žive u bloku 62 Sever na Novom Beogradu, u godinama što prethode dramatičnom raspadu Jugoslavije. To je roman o odrastanju, u kojem se opisuje teško stasavanje jedne generacije u otkrivanju prijateljstva i ljubavi, ali i religioznih i međuetničkih konflikata, daleko ozbiljnijih i opasnijih od sukoba među bandama mladih iz različitih krajeva grada.
Televizijska afirmacija i neposredni odjek na društvenim mrežamadoprineli su afirmaciji mladog srpskog autora koji od 1989. živi u Italiji, u okolini Venecije. Nikola P. Savić je svoj roman napisao direktno na italijanskom jeziku,ili preciznije na italijanskom u koji na momente prodire dijalekat Veneta i izražajne strukture svojstvene srpskom, maternjem jeziku ovog novog otkrića italijanske književne panorame, kojoj sada već pripada nemali broj pisaca stranog porekla, od Albanke Ornele Vorpsi do Alžirca Amara Lakusa, koji su se nastanili u Italiji i izabrali da pišu na italijanskom jeziku.