U maloj sali Pozorišta mladih u Novom Sadu u utorak, 23. maja u 20.00 časova, u okviru Nedelje italijanske kulture u Novom Sadu, održaće se književni resital „Nepostojeći vitez“, nastao prema istoimenom romanu Itala Kalvina, povodom sto godina od rođenja jednog od najznačajnijih italijanskih pisaca i intelektualaca, koji je uveliko cenjen i u Italiji i van nje.
Producent predstave „Nepostojeći vitez“ je Enriko Kareta a režiju potpisuju Amandio Pinjeiro i Džim Kalder. Glumac švedskog porekla Jakob Olesen sam tumači sve likove u ovom Kalvinovom delu. Adaptaciju teksta su uradili Frančesko Nikolini i Jakob Olesen, za kostime se pobrinula Margaret Rejvud a za dizajn svetla i zvuka Fabricio Đometi.
Jedan lik koji navodno ima sve ljudske kvalitete za život, odlučuje zbog vokacije, zbog ubeđenja, sopstvenog (ili tuđeg) izbora da ne živi i stvara tačku negacije, antimaterije suprotne materiji, ali koja nije zbog toga manje potrebna i vitalna. Uprkos raznim tumačenjima „Nepostojećeg viteza“ još od objavljivanja knjige: političko, psihološko, ili čak i ono koje je u ovom liku videlo biografski odraz samog Kalvina a koje je autor uvek, gotovo sa negodovanjem, odbacivao pozivajući na jednostavno zadovoljstvo pripovedanja kao u „Besnom Orlandu“. Ovo bi kroz predstavljanje trebalo da bude „doslovno“ tumačenje. Razni likovi u priči: Ađilulfo, njegov obrnuti alter-ego Gurdulu, Rambaldo, Teodora-Bradamante, Sofronija, Torizmondo, kreću se kroz priču, beže, progone se, vole, izazivaju i van svih mogućih (legitimnih) tumačenja. Sve ovo čini jedan jedini glumac koji se doslovno preobražava u sve likove: pravi i lažni oklop, prodorni scenski zvuci, muzika i pevanje (De sur le ponts de Bayonne), marionete. Vitezova priča je priča o onome koji zaista želi da bude ozbiljno shvaćen u svojim nastojanjima, uprkos svojim sumnjama i sumnjama drugih, da živi i da se upušta u vrle poduhvate zbog kojih vredi postojati.
Predstava se izvodi na italijanskom jeziku sa titlovima nastalim adaptacijom izdanja na srpskom jeziku „Nepostojećeg viteza“, trećeg romana trilogije pod nazivom „Naši preci“ Itala Kalvina, koje je u prevodu Ane Srbinović objavila izdavačka kuća Paideia (2007), a ovom prilikom im se zahvaljujemo na dragocenoj saradnji. Za adaptaciju prevoda za potrebe predstave pobrinuo se Italijanski institut za kulturu u Beogradu.